ul. Gatačka 80

HTML

033 723-640 info@kcsr.ba

Ideje o otvaranju centra


Ideja o formiranju Centra za socijalni rad proizišla je iz elaborata kojeg je 1956 godine razmatralo tadašnje Savezno izvršno vijeće. 

Procijenjeno je da u tom društvenom trenutku ni jedna od postojećih ustanova niti organ ne može adekvatno biti angažovan na rješavanju novonastalih socijalnih problema. 
Zato je i predloženo da se na nivou FNRJ formiraju Centri za socijalnu zaštitu koji bi trebail da budu samostalne ustanove. 
Tadašnji koncept Centara sadžavao je, pored ostalih i sljedeće zadatke: 

  • primjena zakonodavstva o djeci i porodici,
  • usvojenje
  • starateljstvo
  • ekonomske pomoći i drugo .

Centri su se naročito u privih nekoliko godina svog postojanja bavili primjenom propisa koji su uređivali zaštitu porodice i djece. 
Specifični problemi kao što su vaspitno zapuštena djeca i djeca ometena u razvoju su bili u fokusu djelatnosti Centra. 


Kad je otvoren prvi centar u Sarajevu

Godine 1957. u skladu sa navedenim konceptom dolazi do formiranja Centra za zbrinjavanje djece bez roditeljskog staranja u općini Centar u Sarajevu. 

Navedeni Centar je 1958. godine prerastao u prvi Centar za socijalni rad na području SR Bosne i Hercegovine.

Prvi socijalni radnici koji su radili u Centru za socijalni rad bili su socijalni radnici iz zagrebačke Više škole koji su došli kao pomoć Bosni i Hercegovini.

Zbog potrebe stručnog kadra iste godine (1958) otvara se i Viša škola za socijalne radnike u Sarajevu. Tokom šezdesetih godina, dolazi do osnivanja novih Centara i jačanja postojećih. Tamo gdje nije bilo osnove za formiranje Centara, formiraju se samoupravne interesne zajednice.


Šta rade Centri

Tih godina Centri za socijalni rad obavljaju stručne poslove za potrebe Opštine, a upravne poslove obavljaju organi nadležni za poslove socijalne zaštite i socijalnog staranja. Analizirajući uspješnost i stručnost obavljanja povjerenih poslova Opštine u cjelosti prenose u nadležnosti Centara poslove koje su u početku Centri obavljali za Opštine.

Sve do sedamdesetih godina Centri obavljaju stručne poslove koji im se stavljaju u nadležnost, dok upravne poslove i dalje obavlja Opština.

Najznačajniji poslovi koje Opština prenosi u nadležnost Centra sedamdesetih godina su poslovi propisani u:

  • osnovnom Zakonu o starateljstvu (kasnije Porodičnom zakonu)
  • Zakonu o smještaju djece u druge porodice
  • Zakonu o pomoći žrtvama fašističkog tetora
  • Zakonu o pomoći slijepim građanskim licima žrtvama rata (kasnije Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata)
  • Zakonu o osnovnom obrazovanju
  • Pravilniku o kategorizaciji i evidenciji djece ometene u psihičkom i fizičkom razvoju

Osnivanje Radne organizacije Centra za socijalni rad

Svi Centir djeluju kao Organizacije udruženog rada do 1987 godine kada se na nivou grada Sarajeva osniva Radna organizacija Centra za socijalni rad.

Radnu organizaciju Centra za socijalni rad čine pet osnovnih Organizacija udruženog rada, četri odjeljenja i jedan referat. Status osnovne organizacije udruženog rada imali su Centri za socijalni rad: Stari grad, Centar, Novi grad, Novo Sarajevo i Ilidža. Odjeljenje Pale je bilo u sasavu Centra za socijalni rad Stari grad.

Odjeljenje Vogošća i Ilijaš su bili u sastavu Centra za socijalni rad Centar, odjeljenje Hadžići u sastavu Centra za socijalni rad Ilidža. Referat Trnovo bio je u sastavu Centra za socijalni rad Novo Sarajevo.


Rad Centra za socijalni rad u periodu od 1992-1997

Period u vrijeme rata, te neposredno po završetku istog obilježili su u Centru za socijalni rad uglavnom iz socijalne zaštite.

Devastacija objekata, opreme, teški uslovi rada, te napuštanje radnog mjesta više od 70% zaposlenika bio je motiv više, da se zaposlenici u takvim uslovima stave na raspolaganju građanima i da se Centri u "hodu" reorganiziraju.

Bez obzira na sve te činjenice Centar za socijalni rad niti jedan dan nije prestao sa radom. Ratna dešavanja u Sarajevu nameću potrebu reorganizacije Centara za socijalni rad i hitnu uspostavu nove organizacije rada.

Novom organizacijom rada djelatnost Centra prilagođava se uslovima rata. Skupština grada Sarajeva dana 09.09.1992 godine, na inicijativu radnika Centara za socijalni rad, osniva Gradski Centar za socijalni rad.

Na osnovu Odluke o osnivanju i drugih osnivačkih akata sačinjena je ratna organizacija i sistematizacija prema kojoj Gradski centar za socijalni rad čini 7 Službi i to Službe:

  • Stari grad (u okviru koje djeluje odjeljenje Pale)
  • Centar
  • Novo Sarajevo
  • Novi grad
  • Služba za zaštitu porodice sa djecom
  • Služba za pravne i finansijske poslove

Jula mjeseca 1993 godine pristupa se izmjenama i dopunama akta organizacije i sistematizacije čime se u okvuru Centra u funkciju stavlja nova Služba Ilidža.

Status Centra od 1997 godine do danas

Nakon reintegracije gradskih općina, a po potpisivanju Dejtonskog sporazuma, ponovo se pristupa izmjenama i dopunama akta o organizaciji i sistematizaciji, na temelju kojeg se osnivaju nove Službe i to:

  • Služba socijalne zaštite Vogošća u čijem sastavu je odjeljenje Ilijaš
  • Odjeljenje Trnovo pri Službi Ilidža

Godine 1997. odjeljenje Trnovo se iz Službe Ilidža izdvaja i pripaja Službi Hadžići, a pri Službi Novi grad se formira odjeljenje Dobrinja. Dotadašnje Službe za zaštitu porodice sa djecom i pravno finansijske poslove se reorganiziraju i formiraju nove Službe:

  •  Služba za koordinaciju i savjetodavni rad, pravne, kadrovske i analitičko planske poslove
  •  Služba za računovodstvo, materijalne i opće poslove 

Skupština Kantona Sarajevo 1997 godine preuzima pravo osnivača i osniva JU"Kantonalni centar za socijalni rad" u čiji sastav ulaze postojeće Službe sa odjeljenjima, s tim da se odjeljenje Ilijaš izdvaja iz Službe Vogošća i formira posebna Služba Ilijaš. 

 

Rad u Službama se mijenja i organizira po principu rada po referatima. 

Godine 2003 prelazi se sa referatskog na polivalentni rad. Donošenjem novog akta o organizaciji i sistematizaciji, 2006 godine uvodi se rad po sturčnim cjelinama. 

Stručne cjeline obuhvataju:

  • - opći socijalni rad i trijažu, 
  • - zaštita braka porodice i djece 
  • - zaštitu, tretman djece i omladine sa poremaćajem u ponašanju i članova njihove porodice. 

  • Istim Pravilnikom, poslovi iz djelokruga rada Centra organizuju se i provode u organizacionim jedinicama i to:

 

  • Služba za pravne poslove, koordinaciju i informisanje,
  • Služba za računovodstvene i opšte poslove
  • Služba socijalne zaštite općine Ilijaš
  • Služba socijalne zaštite općine Hadžići
  • Služba socijalne zaštite općine Vogošća
  • Služba socijalne zaštite općine Ilidža - odjeljenje Trnovo
  • Služba socijalne zaštite općine Novi grad
  • Služba socijalne zaštite općine Novo Sarajevo 
  • Služba socijalne zaštite općine Centar
  • Služba socijalne zaštite općine Stari grad

Ovakva organizacija rada mijenja se stupanjem na snagu novog Pravilnika o radu JU"Kantonalni centar za socijalni rad" od  06.09.2018 godine. 
Prema novom pravilniku poslovi iz djelokruga rada Centra organizuju se i provode u organizacionim jedinicama - Službama i to:

  • Služba za pravne poslove, koordinaciju i informisanje,
  • Služba za računovodstvene i opšte poslove
  • Služba za primjenu odgojnih preporuka i odgojnih mjera 
  • Služba za hraniteljstvo 
  • Služba socijalne zaštite općine Ilijaš
  • Služba socijalne zaštite općine Hadžići
  • Služba socijalne zaštite općine Vogošća
  • Služba socijalne zaštite općine Ilidža sa  odjeljenjem Trnovo
  • Služba socijalne zaštite općine Novi grad
  • Služba socijalne zaštite općine Novo Sarajevo 
  • Služba socijalne zaštite općine Centar
  • Služba socijalne zaštite općine Stari grad

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o radu JU "Kantonalni centar za socijalni rad" koji je stupio na snagu 21.09.2019 godine formirana je nova organizaciona jedinica Služba za opšte poslove, edukaciju i saradnju sa međunarodnim i domaćim organizacijama.
Prema izmjenama i dopunama  Pravilnika poslovi iz djelokruga rada Centra organizuju se i provode u organizacionim jedinicama - Službama i to:

  • Služba za opšte poslove, edukaciju i saradnju sa međunarodnim i domaćim organizacijama,
  • Služba za pravne poslove, koordinaciju i informisanje,
  • Služba za računovodstvene i opšte poslove
  • Služba za primjenu odgojnih preporuka i odgojnih mjera 
  • Služba za hraniteljstvo 
  • Služba socijalne zaštite općine Ilijaš
  • Služba socijalne zaštite općine Hadžići
  • Služba socijalne zaštite općine Vogošća
  • Služba socijalne zaštite općine Ilidža sa  odjeljenjem Trnovo
  • Služba socijalne zaštite općine Novi grad
  • Služba socijalne zaštite općine Novo Sarajevo 
  • Služba socijalne zaštite općine Centar
  • Služba socijalne zaštite općine Stari grad


Stručni poslovi u Službama socijalne zaštite obavljaju se u pravilu timski, a organizovani su u tri stručne cjeline i to:
  1. stručnu cjelinu opšteg socijalnog rada koji se odnosi na organizovano provođenje socijalne zaštite i druge poslove iz oblasti socijalne zaštite zanovane na načelima zakonitosti, humanizma, ravnopravnosti i socijalne sigurnosti. 
  2. stručnu cjelinu zaštite djece, porodice i braka koja obuhvata sve poslove iz oblasti porodičnog zakonodavstva a koje se odnose na poslove starateljstva, usvojenja i hraniteljstva, te poslove koje proizilaze iz zakona o hraniteljstvu i iz zakona o zaštiti nasilja u porodici. 
  3. zaštita i stručna cjelina zaštite i tretmana djece i omladine sa poromećajem u ponašanju i članova porodice koja obavlja poslove iz oblasti zakona o zaštiti postupanju prema djeci i maloljetnicima u krivičnom postupku i drugim propisima koji uređuju pitanje maloljetničkog prestupništva a koja nisu regulisana ovim zakonom 

 

 

 

0 0